NAJBOLJE OD GIG-a 2023.
Na prvoj hrvatskoj konferenciji o gig ekonomiji i platformskom radu naši su nas govornici upoznali s osnovnim pojmovima, dali uvid u trenutno stanje tržišta rada, ali i predstavili trendove koji nam tek slijede. Pročitajte sažetke njihovih govora i upoznajte se s gig ekonomijom jer ona je budućnost koja nam već kuca na vrata.
Vedrana Pribičević: Tko je tko u gig ekonomiji?
Kroz povijesni pregled i aktualno stanje na globalnoj razini, ekonomistica i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Vedrana Pribičević, stvorila je okvir za raspravu tijekom cijele Gig konferencije. Za početak je jasno istaknula kako gig ekonomija nije nešto novo, nastalo prije nekoliko godina. Radi se o specifičnoj vrsti rada koja je popularizaciju i svojevrsni boom doživjela tijekom velike financijske krize 2007., a veliku ulogu u svemu imala je tehnologija koja je ubrzano napredovala i stvorila neke nove poslove i načine poslovanja. Pojednostavljeno, digitalne platforme poslodavcima su omogućile brz i jednostavan pronalazak talenta i radnika za pojedine projekte, dok je radnicima brže i jednostavnije doći do posla u svakom trenutku, bez obzira na lokaciju.
Prema definiciji, gig ekonomija je tržište rada na kojem prevladavaju kratkotrajni ugovori i slobodni rad (freelance) umjesto stalnih poslova.
Danas se procjenjuje da postoji oko 435 milijuna gig radnika u svijetu, a predviđanja su da će ta brojka samo rasti. Gig ekonomija može se definirati i kao nešto između stalnog zaposlenja i poduzetništva, a često su i „vrata prema poduzetništvu“.
Gig ekonomija mijenja tržište rada i nastavit će to raditi, pogotovo kad uzmemo u obzir razvoj tehnologije, posebno umjetne inteligencije i daljnje automatizacije pojedinih poslova. Predviđa se i sve češća kombinacija tradicionalnih zaposlenja s gig projektima, a sve to trebala bi slijediti regulacija, koja je kod nas već krenula.
Dražen Opalić: Novi informacijski sustav za nadzor platformskog rada
Kako je istaknuo Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatska je prva i jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji koja je uvela regulaciju platformskog rada. Početkom 2024. počelo je sustavno praćenje rada digitalnih platformi za rad, i to kroz inovativni projekt Jedinstvena elektronička evidencija rada – JEER. Unutar njega postoji registar digitalnih platformi i agregatora, koji ne mogu obavljati djelatnost u RH ako se u njega nisu upisali. Kroz JEER evidentira se rad koji se odvija preko platformi i agregatora te se u stvarnom vremenu provjeravaju svi podaci vezani uz gig radnike. Dražen Opalić istaknuo je kako su ovim sustavom htjeli povećati sigurnost i zaštitu radnika, istovremeno poštujući poslovne modele digitalnih platformi. Njime žele postići transparentan rad digitalnih platformi i agregatora, odnosno osigurati da se sva prava i obaveze radnika poštuju. Također, štite se svi radnici i njihova osnovna prava, od prava na odmor, poštenu plaću i isplaćivanja doprinosa i drugih davanja državi, bez obzira na način zaposlenja i angažmana.
Tomasz Milosz: Regulacija platformskog rada u Europi – primjer Poljske
Kako je Poljska postala zemlja s jednim od najfleksibilnijih tržišta rada u Europskoj uniji, ispričao je Tomasz Milosz, poljski poduzetnik, osnivač i CEO start-upa GIGlike, koji promovira gig ekonomiju. Nakon 20 godina u korporacijama, odlučio je postati gig radnik te se baviti promoviranjem ove vrste ekonomije. Fleksibilnost je najveća prednost, ali nije sve idealno. Milosz je istaknuo da gotovo polovica gig radnika u Poljskoj ističe financijsku nestabilnost kao najveću manu ovog načina rada, a slijede izazovi s administracijskim i računovodstvenim servisima, akvizicija novih klijenata i projekata te nedostatak benefita koji su u korporacijama uobičajeni, poput dodataka na plaću, godišnjih odmora i sl. Milosz je u suradnji s Ernst&Young konzultantskoj kućom stvorio GIGbarometar, jedinstveni način izračuna i praćenja fleksibilnosti tržišta rada, uzimajući u obzir društvene okolnosti, uvjete radnika, kulturu, pravnu regulativu i položaj gig radnika.
Unatoč izazovima koji su brojni, Milosz vjeruje kako je gig ekonomija budućnost, a to dokazuje i činjenicom da ona podržava 8 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG), koji promiču uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve. Gig ekonomija može podržati postizanje ovih ciljeva stvaranjem radnih mjesta, razvojem poduzetništva, inkluzivnosti (uključujući žene), inovativnosti i dostatnosti.
Drago Cota: Trendovi digitalnih platformi
O tome kako se svakodnevno mijenja tržište rada, ali i navike potrošača, govorio je Drago Cota, General Manager Glovo Hrvatska. Osnovana u Barceloni, Glovo je kompanija koja u fokus stavlja održivost i razvoj tehnologije. U Hrvatskoj posluju u više od 30 gradova te imaju više od 2.000 dostavljača. Iznio je i neke zanimljive podatke o navikama hrvatskih potrošača. Primjerice, najčešće naručivani artikli su burgeri, pizze i kebabi, a najaktivniji korisnik aplikacije je Splićanin koji je dosad napravio više od 2.000 narudžbi!
Kako smo se svi brzo naviknuli na online kupnju, ili e-commerce, tako je jedan od najvećih trendova budućnosti q-commerce, odnosno kupnja različitih namirnica putem aplikacije. Dostava od 1 do 6 radnih dana uskoro će biti prošlost; brza i ultrabrza dostava, tj. ona unutar 25 minuta, ubrzo će nam biti sasvim uobičajena stvar. Glovo zato ulaže upravo u ovaj dio trgovine pa tako samo u Zagrebu imaju dvije Glovo Express trgovine koje jamče brzu uslugu u svakom dijelu metropole.
Budućnost tržišta rada
