Tko je tko u gig ekonomiji
Gig ekonomija spaja najmanje tri strane – korisnika, digitalnu platformu (ili aplikaciju) i onog koji nudi proizvod ili uslugu. Obzirom da platforme nisu zamišljene da zapošljavaju niti da imaju svoje taksije ili restorane, kao četvrta strana pojavljuju se posrednici koji postaju poslodavci platformskim radnicima.
Digitalne platforme
Online platforme ili aplikacije u središtu su gig ekonomije. Osmišljene su kako bi konkurirale tradicionalnim sustavima s puno zaposlenih, skupim ulaganjima u opremu, kompleksnim odlučivanjem i neefikasnostima koje proizlaze iz svega toga. Primarno se bave razvojem platforme i korisničke podrške.
Najpopularnije platforme u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt dok globalno najveći udio u sharing ekonomiji imaju još Fiverr, Amazon Flex, Lyft, TaskRabbit, Upwork, OnlyFans itd.
Pružatelji usluga (gig radnici, freelanceri, obrtnici, zaposlenici)
Nije važna ni dob, ni spol, ni nacionalnost, ni lokacija. Važno je da što bolje obavite to što radite, a globalno tržište s dvoznamenkastim stopama rasta godišnje daje puno mogućnosti za ostvarivanje prihoda.
Jedno od pitanja o kojem ćemo raspravljati na GIG konferenciji jest treba li svaki takav rad biti definiran radnim odnosom ili bi gig radnici trebali odlučiti žele li biti samozaposleni (kroz obrte ili tvrtke) ako im to donosi fleksibilnost i neovisnost.
Posrednici u zapošljavanju
Budući da su platforme zamišljene kao posrednici između korisnika i ponuditelja usluga, fokusirane su na razvoj infrastrukture i korisničke podrške, a ne na zapošljavanje gig radnika. Zbog toga angažiraju posrednike (kod nas su kolokvijalno nazvani agregatori) koji pronalaze zaposlenike, sklapaju s njima ugovor o radu i odgovorni su za podmirivanje svih obaveza prema zaposlenicima budući da su njihov poslodavac. U Hrvatskoj je dosad bilo više slučajeva zlouporabe posredničke pozicije gdje radnici nisu bili prijavljeni, a zarada im je isplaćivana na crno. Ovakva praksa bi se trebala zaustaviti stupanjem na snagu novog Informacijskog sustava Ministarstva rada koji će pratiti je li svaki gig radnik adekvatno plaćen za svoj rad i jesu li podmirena sva davanja državi.
Korisnici
Ne tako davno, pri planiranju godišnjeg odmora morali smo obići nekoliko turističkih agencija, a kada bi kupovali auto ili nekretninu, oboružali smo se dnevnim novinama ili specijaliziranim oglasnicima. Danas sve to obavljamo preko platformi i još puno više – oblačimo se, kupujemo namirnice i umjetnine, tražimo savjete, angažiramo dizajnera ili keramičara, naručujemo taxi ili hranu.. Aplikacije koje nas spajaju s pružateljima usluga su sve intuitivnije i brže, a usporedo raste i popis zanimanja i proizvoda koje se nude preko platformi.
Gig ekonomija je složen ekosustav u kojem različite strane igraju različite uloge, a njezina dinamika i utjecaji variraju ovisno o regiji i industriji. Bez obzira na to jeste li u nju uključeni kao freelancer, investitor ili korisnik, gig ekonomija će u godinama koje dolaze značajno utjecati na to kako radimo i živimo.
